четвртак, април 25, 2024
NaslovnaTURIZAMSeoski turizam u Prijepolju, ima prijepoljski kraj što niko nema

Seoski turizam u Prijepolju, ima prijepoljski kraj što niko nema

Ima prijepoljski kraj što niko nema: pogled Belog anđela u drevnom manastiru Mileševa, srcu srpske duhovnosti. Prelepe slapove Sopotnice gde se milioni bisernih kapi stropoštavaju s visokih litica. Kamenu Goru, neobično selo stogodišnjaka. Uzbudljiv kanjon Lima, zanimljivu čaršiju Prijepolja, klisuru Mileševke, izazovne planinske visove.

Grad Prijepolje se nalazi na krajnjem jugozapadu Srbije, na granici sa Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom. Od Beograda je udaljeno oko 300 kilometara, Ibarskom magistralom preko Čačka, Užica, Zlatibora i Nove Varoši. Prijepoljski kraj obuhvata srednji tok reke Lima. To je pretežno brdskoplaninsko područje, prosečne nadmorske visine oko 1200 metara. Grad Prijepolje se smestio na ušću Mileševke u Lim, u podnožju planine Jadovnik. Preseca ga dolina Lima pravcem jugoistok – severozapad.
Pored saobraćaja, trgovine i poljoprivrede, valika pažnja se poklanja turizmu za koji Prijepolje ima potencijala kao retko koje mesto u Srbiji. Rezultat slika za turizam prijepolje

Prijepolje i njegova prekrasna okolina su istinski raj za ljubitelje prirode i planinare, zahvaljujući besprekorno čistoj prirodi i brojnim dobro obeleženim pešačkim stazama i planinarskim terenima, različite nadmorske visine. Među prekrasnim selima Opštine Prijepolje, dva sela se izdvajaju u pružanju turističkih usluga – Kamena Gora i Sopotnica.

Rezultat slika za turizam prijepolje

Kamenu Goru, zahvaljujući mirisnim proplancima, predivnim gustim četinarskim šumama i obiljem pitkih ledenih izvora smatraju najlepšim selom u Prijepoljskoj opštini i verovatno jednim od najlepših mesta Srbije. Kamena Gora očara posetioca na prvi pogled i ostaje dugo u srcu … Kamena Gora je selo sa oko 160 stanovnika, uzdignuto između Prijepolja, Pljevalja i Bijelog Polja, na prosečnoj nadmorskoj visini preko 1300 metara, odakle se pruža nezaboravni pogled /od koga staje dah/ na planinske masive Durmitora, Jadovnika, Zlatara, Golije, Zlatibora i dr.

Kamena Gora je poznata po višestoletnom boru – Svetiboru, za koga su vezane mnoge tajne i narodna predanja. Kamena Gora je okružena dubokom četinarskom šumom, sa mnoštvom izvora koji nikada ne presuše, te dugovečnim gorštacima, koji potvrđuju iskonsku životnu filosofiju sa radošću ponuđenu svakom gostu. Kamena Gora je jedinstveni prirodni rezervat, te je zahvaljujući svojim veličanstvenim specifičnostima, proglašena vazdušnom banjom sredinom prošlog veka. Na Kamenog Gori postoji 6 dobro obelezenih planinarskih staza, ukupne duzine oko 89 km, kroz guste sume i livade, ukrasene brojnim pitnik izvorima. Setnja Kamenom Gorom omogućava izuzetno opuštanje i odmor, kao i jedinstveno okrepljenje duha i tela.

Kamena Gora je udaljena od Prijepolja 20 km asfaltnim putem. Za sportiste, ljubitelje prirode, avanturiste i rekreativce je Kamena Gora pravi raj, jer se ovde nalaze obeležene staze za planinski biciklizam, pešačke staze, vazdušne staze za paraglajdere, izuzetno kvalitetne mogućnosti za uzbudljivo splavarenje Limom, očaravajući vodopadi Sopotnice, pogodnosti za lov i ribolov, očuvani običaji i još mnogo zanimljivosti.

Sopotnica 16

Sopotnica je majušno selo i oblast na obroncima divlje planine Jadovnik kod Prijepolja, na krajnjem jugozapadu Srbije. Prijepolje je zaokruženo preka severu i severoistoku prostranom dolinom Lima, a prema zapadu i istoku zatvoreno brojnim planinskim vencima: na jugoistoku Jadovnikom, na severoistoku Zlatarom (1627 m), na severozapadu Pobijenikom (1423 m), na zapadu Kamenom gorom (1483 m) i na jugozapadu Lisom (1509 m). Sopotnica je poznata po pitkim, ledeno-hladnim izvorima i čarobnim vodopadima na visini od 1000 metara, koji se nalaze iznad sela, kao i drevnim vodenicama koje i danas melju brašno. Sopotnica je okružena prostranim mirisnim livadama i sumama, raskošnim obiljem lekovitog bilja i neverovatnom tišinom. Krajem 2005. godine Sopotnica je proglašena spomenikom prirode. Tokom boravka u Sopotnici posetioci uživaju u brojnim aktivnostima u prirodi, potpuno se prepuštajuci blagodetima prirode.

Izvanredni traditionalni specijaliteti Sopotnice – planinska jagnjetina, mlečni proizvodi, sudžuk,  izvanredna rakija od divljih krušaka i druge vrste prirodnih voćnih napitaka, koje vešto pripremaju lokalni domaćini – pravi gorštaci, kao i još mnoge skrivene tajne ili uzbudljivo splavarenje Limom ili poseta obližnjem selu Kamena Gora, čekaju goste ovog ljupkog, mirnog mesta, da upotpune doživljaj netaknute prirode Srbije. Stoga je prelepo selo Sopotnica omiljena destinacija u programima PANACOMP-a, jer uvek sa oduševljenjem dočekuje svoje goste.

http://www.westserbia.org/wp-content/uploads/2019/03/Ozren-Jadovnik-4.jpg

Predeo izuzetni odlika Ozren – Jadovnik odlikuje se visokoplaninskim krasom, jedinstvenim kanjonima i klisurama i pitomim proplancima karakterističnim za dinarske planine Starog Vlaha.

Registrovan je kao jedan od najznačajnijih centara diverziteta flore u Srbiji. Raznovrsnost faune ptica i sisara je takođe izuzetna.

Veći broj zaselaka, sa posebnim etnološkim i spomeničkim svojstvima, daje celom prostoru poseban pečat. Površina ovog prirodnog dobra iznosi 10.435,68 ha.

Ovo područje je predviđeno za zaštitu prirodnih vrednosti, uz uključivanje u mrežu evropskih područja značajnih sa stanovišta primene Bernske konvencije (EMERALD) i ekološki značajnih područja (NATURA 2000), zaštite ptica (IBA), biljaka (IPA) i leptira (PBA). Do proglašenja zaštićenog područja, na 120 ha (izvanredno izraženi planinski pašnjaci) primenjivaće se režim korišćenja prostora koji odgovara II stepenu zaštite, a na 1510 ha, III stepenu zaštite.manastir mileseva konaci

Manastir Mileševa ima izuzetan ugled i značaj i u svim srpskim srednjovekovnim izvorima pominje se kao „veliki manastir“ i u crkvenoj hijerarhiji manastira Srbije zauzima drugo mesto, odmah posle Studenice.

Manastir Mileševa je zadužbina kralja Vladislava iz treće decenije XIII veka. Crkva Vaznesenja Hristovog je građevina raške stilske škole. Ishodište svetosavskog kulta Mileševa je postala nakon prenošenja moštiju sv. Save iz Trnova.

Mileševski Beli anđeo na grobu Hristovom predstavlja remek delo srpske i evropske umetnosti XIII veka.

 

Mileševa je bila druga po rangu, među svim srpskim manastirima, odmah posle Studenice. U njemu je 1377.god. krunisan za kralja Bosne i Srbije Stefan Tvrtko Kotromanić, dok je 1466. godine Stefan Vukčić Kosača uzeo titulu “hercega Sv.Save“.

Veliku popularnost u narodu manastir je stekao1236. godine, kada je ovamo preneto telo Svetog Save iz Trnova. U 15. veku Mileševa je bila sedište dabrobosanskih episkopa. Turci su više puta Mileševu harali i spaljivali, ali se relativno brzo oporavljala zahvaljujući svom ugledu, ali i pomoći naroda, rumunskih, vlaških i moldavskih kneževa, ruskih careva i velikodostojnika. Pored ostalog u Mileševi je u 16. veku radila štamparija, nabavljena u Veneciji, nepun vek nakon Gutenbergove. U velikom požaru 1782.god. izgorele su manastirske ćelije i sve ikone koje su u manastiru čuvane. Mileševa je imala dve velike obnove: prvu za vreme patrijarha Makarija Sokolovića i drugu 1863.god., kada je crkva dobila današnji izgled.

Mileševa je mauzolej Svetog Save, galerija srednjovekovnog srpskog slikarstva i kolevka štamparstva. Najveće blago Mileševe predstavljaju delimično očuvane freske, koje se ocenjuju kao vrh vizantijskog slikarstva 13.veka. Artur Evans je u Mančester gardijanu od 1. septembra 1883.god. napisao da ništa što je Đoto stvorio ne može se porediti sa lepotom Anđela iz Mileševe, kojim se zapravo Evropa putem satelita predstavila Americi sredinom 20.veka. Pored Belog anđela u Mileševi se nalazi prikaz autentičnog lika Sv.Save, Bogorodica iz Blagovesti.

Srodna slika

Prijepolje je nicalo i razvijalo se pod krilima i budnim okom Belog anđela mileševskog. Ova freska kojom se putem prve satelitske slike koja je preletela Atlantik 23. jula 1962. godine pred Novim svetom podičila „stara dama“ Evropa, postao je zaštitni znak na jugozapadu Srbije. Beli Anđeo je najsjajnija freska u veličanstvenoj galeriji srednjovekovnog freskoslikarstva, smeštenoj pod kupolama mauzoleja svetog Save, manastira Mileševe.

http://www.westserbia.org/wp-content/uploads/2019/03/manastir-davidovica-foto-ivan-strahinji%C4%87.jpg

Manastir Davidovica se nalazi pored reke Lim u Brodarevu. Crkva Bogojavljanja, zadužbina Vukanovog sina Dimitrija, po stilskim odlikama pripada spomenicima raške škole. Izgrađena i živopisana u devetoj deceniji XIII veka.

Netaknute šume, bistri izvori i potoci, planine i kanjoni…nude Vam istinsko uživanje u spoju nenarušenih prirodnih lepota i ekološki čistoj okolini i hrani.U kanjonu Mileševke svoje putešestvije ćete overiti druženjem sa Beloglavim supovima u okruženju najjužnijeg izolovanog nalažišta reliktne-endemo vrste Pančićeve omorike.

Avanturističkom naboju svakako možete odgovoriti pešačenjem do Savinih isposnica, kanjona Mileševke, Sopotničkih vodopada, šumovitih predela prijepoljskih sela…

Za one željne izazova i adrenalina Prijepolje nudi splavarenje Limom, od samog izvora iz Plavskog jezera do najatraktivnije plaže- Petrovca na Limu.

U bilo koje doba godine da dolazite u Prijepolje, naći ćete uslove za odmor, oporavak, uživanje u prirodi, obilazak kulturno-istorijske baštine.Bilo da ste strastven pešak, planinar, lovac, rafter ili jednostavno ljubitelj prirodnih lepota-naći ćete ovde svoj željeni kutak, uskočiti u čarobna prijepoljska vrela i predati se svojim sklonostima.
Tu se na svakom koraku kriju iznenađenja…

Ne možete se odupreti tom obilju lepote…
Ostaje vam jedino da se ovamo ponovo vraćate, sigurni da će vas svaki povratak obogatiti novim otkrićem i novim lepotama.

Probudio se poslednjih godina turizam u živopisnom prijepoljskom kraju, darovi očuvane ovdašnje prirode sve više mame modernog gosta. Svi su puni utisaka kad posete jedinstveni dragulj manastir Mileševu, udahnu svežinu pored slapova Sopotnice, popiju čistu vodu sa jednog od desetine izvora u Kamenoj Gori, „selu stogodišnjaka“, dođu na rafting Limom ili vide prijepoljski muzej ovenčan evropskim priznanjima.

Ali primećen je nedostatak. Mnogo je gostiju u obilasku ovog kraja, a znatno manje na smeštaju: u konacima i domaćoj radinosti. Neki odavde odlaze na spavanje u hotele na Zlatiboru ili Zlataru. Nedostaje Prijepolju i okolini kvalitetan hotel, što potvrđuju i u ovdašnjoj turističkoj organizaciji.

Prijepolje INFO

 

PROČITAJTE
spot_img
spot_img

POPULARNO

KOMENTAR