U našoj državi su u posljednje dvije godine iskrčene velike površine pod malinama, a one voćnjake koji nisu preorani, malinari su prestali da obrađuju. Među glavnim razlozima svakako je niska otkupna cijena, ali i to što je malina sađena na mjestima koja nisu za nju pogodna. U Prijepolju drukčija klima. Nije baš kako je ranije bilo, ali u Velikoj Župi, svjedoči gazda Kemal Hadžalić, malina lijepo rađa. Treba samo znati šta se koristi, treba naučiti pravi način uzgajanja, jer i malinama treba dati kvalitet, svoje vrijeme i pažnju, pa će i one uzvratiti bogatim rodom.
“Malinarstvo jeste dosta u stagnaciji, ali je došlo vrijeme da malinjaci moraju bukvalno da se obnavljaju. Svi ti malinjaci su stari 10-15 godina. Najbolje je, ko je u mogućnosti, malinjak držati 10 godina, a onda ga obnoviti. Pod broj jedan, sadnice moraju biti sa Instituta, dosta je sadnica uveženo od svukuda, sa malinjaka koji su bili stari 15-ak, 20 pa čak i 30 godina, pa je i to jedan od gorućih problema. Ova godina je malo i nepogodovala, jesen je bila izuzetno topla, pa malina nije uspjela da vrati sokove u žilu i došlo je do velikog broja posušenih malinjaka, izdali su, ali ljudi ne smiju da gube nadu. Malina će i u godinama koje dolaze biti dobar porodični biznis”, kazao je Kemal Hadžalić.
Kako tvrde brojni analitičari i poznavaoci ove tematike, u našoj zemlji ima oko 5.000 “malih fabrika” pod otvorenim nebom, koje godišnje proizvedu oko 20 miliona tona maline. Kada je riječ o izvozu, malina je i dalje naš najveći adut: najviše odlazi u Njemačku i Francusku, ali i u SAD, Veliku Britaniju, Austriju… Vlada je nedavno formirala i tim za unaprijeđenje proizvodnje i tržišta maline.
SANA – Hamza Škrijelj / Novosti.rs
FOTO: SANA
