KAKO PIŠE… novinska agencija, crnogorski sudovi su u 2025. godini po prvi put nakon nekoliko godina ostvarili veći broj rešavanja predmeta nego što su primili, što je dovelo do smanjenja ukupnog zaostataka. Iako je ostvareno vidno poboljšanje, izvještaj Sudskog savjeta ukazuje na to da veliki broj odgođenih ročišta i dalje ostaje značajan problem u pravosudnom sistemu.
Iz godišnjeg izveštaja proizilazi da je sudstvo na početku 2025. godine imalo 74.683 neriješenih predmeta, dok je tokom godine primljeno 91.300 novih. Ovo predstavlja blagi pad u odnosu na prethodnu godinu. Sudovi su uspešno rešili 93.511 predmeta, te je na kraju godine ukupan broj neriješenih smanjen na 70.358, što predstavlja smanjenje za 4.325 predmeta ili 5,79 procenata.
Iako su ovi podaci ohrabrujući i ukazuju na napredak u efikasnosti, opterećenje sudova ostaje visoko. Različiti sudski organi beleže različite trendove. Upravni sud je smanjio broj neriješenih predmeta za 17,58%, a Vrhovni sud za 14,05%. Nasuprot tome, Viši sudovi beleže porast od 20,48%, dok Apelacioni sud beleži čak 26,67% povećanja zaostatka.
Najveći izazov i dalje predstavljaju stari predmeti. Tokom 2025. godine rešeno je 14.040 predmeta koji su stariji od tri godine, ali je na kraju godine ostalo 8.279 takvih predmeta, što povećava njihov udeo na 11,77% u ukupnom broju neriješenih.
Izvještaj takođe ističe problem odgođenih ročišta, gde je od ukupno 128.885 zakazanih, čak 78.555 otkazano, što iznosi 60,9%. Najčešći razlozi za odgađanje su problemi s dostavom pismena, koji čine 40,4% slučajeva, i prijedlozi stranaka u 22,3% slučajeva.
Osim toga, izvještaj ukazuje na rodnu strukturu sudstva, gde žene čine većinu od ukupno 287 sudija, sa čak 64,81% u nacionalnom kontekstu, dok u Vrhovnom sudu žene čine 85,71% sudijskog sastava.
Na kraju, Sudski savjet naglašava da je za besplatnu pravnu pomoć u 2025. godini izdvojeno 90.353 eura. Iako su podaci pozitivni i ukazuju na oporavak sistema, naglašava se potreba za daljim jačanjem kapaciteta i nadzora kako bi se obezbedila puna zaposlenost i maksimalno korišćenje resursa u pravosudnom sistemu.
Ovaj članak je preuzet iz „Pvinformer“.
