Brojne su bosanskohercegovačke općine i gradovi ovih dana zavijeni u crno. Januar je počeo tužno, brojni su smrtni slučajevi, a s obzirom na ovakav početak, kao i dosadašnje trendove, realno je očekivati da će i ove godine biti više umrlih nego rođenih, piše Večernji list.
U komunikaciji sa svećenicima i župljanima na području Livna, Večernji list je saznao da je više od 55 pokopa bilo od 25. decembra, odnosno od katoličkog Božića do 15. januara.
Samo u četvrtak, 10. januara bilo je pet pokopa što je puno i za višestruko veće lokalne zajednice od Livna. Nažalost, povećan broj smrtnih slučajeva tokom januara posljednjih godina činjenica je od koje se ne može pobjeći. Nju je potvrdio svojedobno i Ivo Petrić, stručnjak za epidemiologiju, koji je istaknuo da o povećanoj smrtnosti nije moguće spekulirati, ali da je to činjenica, dok je stručnjakinja Jasna Ninčević kao uzroke veće smrtnosti početkom godine istaknula prije svega velike razlike u temperaturi, padove zbog leda i poledice, konzumiranje hrane i pića tokom proteklih praznika.
– Jedan od uzroka sigurno mogu biti temperaturne razlike u kući i vani. Takve nagle promjene posebno teško pogađaju hronične bolesnike, odnosno one koji boluju od plućnih i srčanih bolesti. U pravilu je riječ o starijim ljudima. Iako je teško povjerovati, i padovi povećavaju smrtnost. Naime, zbog zaleđenoga tla često u bolnici završe starije osobe, a to za njih može biti pogubno. Zima krije niz nepogoda kojih se ljudi, nažalost, ne čuvaju. Također, razloge većeg broja preminulih možemo tražiti i u pretjeranoj konzumaciji alkohola i hrane tokom praznika. Zbog velikih količina masne hrane i alkohola, nisu rijetke upale gušterače koje mogu dovesti do tragičnog ishoda – riječi su dr. Ninčević.
Dok se, primjerice, u susjednoj Hrvatskoj i Srbiji razgovara o većoj smrtnosti te se ozbiljno analiziraju takve stvari kako bi se sačuvalo živote ljudi u budućnosti, u što se uključuju i državni zdravstveni zavodi, u BiH su, nažalost, smrti najčešće na nivou statistike. Jedan od najpoznatijih kardiohirurga s ovih prostora prof. dr. Miljko Ristić govorio je ovih dana o crnoj statistici i istaknuo da hladnoća ne pogoduje kardiovaskularnim bolesnicima i onima koji imaju bolesti krvnih žila pa je tako najviše umrlih od januara do marta.
– Što su temperature niže, to je pogoršanje bolesti evidentnije, pa i umiranje. Krvne žile, koje su uglavnom sužene kod kardiovaskularnih pacijenata, bilo na srcu ili u ostalim dijelovima tijela, na hladnoći se dodatno sužavaju dovodeći do pogoršanja osnovne bolesti, pa i smrti – naveo je. Također, prevencija ima, a najvažnije je držati se liječničkih savjeta i ne izlagati se duljim fizičkim aktivnostima.
