понедељак, 20 марта, 2023
HomePRIJEPOLJE24. mart 1999. godine DAN KOJI SE NE ZABORAVLJA

24. mart 1999. godine DAN KOJI SE NE ZABORAVLJA

Danas se navršava 21 godina od početka vazdušnih napada NATO-a na našu zemlju, tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ).

Napadi na Jugoslaviju počeli su 24. marta 1999. nešto pre 20.00 sati na osnovu naređenja tadašnjeg generalnog sekretara NATO-a Havijera Solane, a jugoslovenska vlada iste noći proglasila je ratno stanje.

Tokom 78 dana trajanja bombardovanja više puta su gađani ciljevi u užičkom kraju.

Vazdušni napadi su trajali 11 nedelja i, prema procenama različitih izvora, u njima je poginulo 2.500 ljudi.

19 zemalja članica NATO učestvovalo je u bombardovanju

2.500 ljudi je poginulo u bombardovanju

12.500 osoba ranjeno je u vazdušnim napadima

100 milijardi dolara je ukupna materijalna šteta

1.300 krstarećih raketa lansirao je NATO na Srbiju

37.000 kasetnih bombi je bačeno

U bombardovanju, koje trajalo 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture.

Sirene su se čule 78 dana, a ukupan broj žrtava nikada nije utvrđen. Prema proceni Vlade Srbije, u bombardovanju je poginulo najmanje 2.500 ljudi, od kojih 89 dece (prema pojedinim izvorima ukupan broj poginulih bio je gotovo 4.000), a ranjeno je i povređeno više od 12.500 osoba.

Nedavno objavljeni zvanični podaci Ministarstva odbrane Srbije govore o 1.008 ubijenih vojnika i policajaca.

Ukupna materijalna šteta procenjena je tada na 100 milijardi dolara. Ratni gubici NATO -a u ljudstvu i tehnici nikada nisu obelodanjeni.

U bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga.

Oštećeno je i 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 mostova razoreno.

Tokom agresije izvršeno je 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je blizu 420.000 projektila ukupne mase 22.000 tona.

NATO je lansirao 1.300 krstarećih raketa, izručio 37.000 „kasetnih bombi“, od kojih je poginulo oko 200 osoba, a ranjeno je više stotina, i upotrebio zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom.

O NATO bombardovanju Jugoslavije smo pisali  i 2018. godine, ali i 2019. u tekstu „Da se ne zaboravi“.

Da mi lepo izbrišemo mart iz kalendara?

Prošle godine pisali o poginulim vojnicima u odbrani otadžbine, a ove zbog novonastale situacije oko koronavirusa da se podsetimo vanrednih stanja koja su u novije vreme uvođena. Zanimljivo je da su sva martovska, o čemu govori jedna poruka koja ovih dana kruži društvenim mrežama.

PROČITAJTE
spot_img

POPULARNO

KOMENTAR