KAKO PRIJEPOLJE INFO SAZNAJE… hrvatska je vodeća zemlja u regionu kada je reč o kapacitetu vjetroelektrana, s ukupno 1.264 MW instalisanih kapaciteta, dok Srbija beleži značajan rast i zauzima drugo mesto sa više od 800 MW. Prema izveštaju WindEurope-a, koji analizira trenutne trendove u oblasti vjetroenergije, region se suočava sa ubrzanom energetskom tranzicijom.
U 2025. godini, Evropa je zabeležila instalisane kapacitete od 304 GW iz vjetroenergije, a tokom te godine dodato je 19,1 GW novih kapaciteta, pri čemu je 90% tih ulaganja bilo usmereno na kopnena postrojenja. U Evropskoj uniji, vjetar je pokrio 19% ukupne potrošnje električne energije, pri čemu su Danska, Litvanija i Irska bile na čelu s udelom višim od 30%.
Analizirajući regionalne podatke, Hrvatska je postavila temelje za dalji razvoj, dok Crna Gora i Sjeverna Makedonija tek ulaze u fazu širenja kapaciteta. U Crnoj Gori trenutno postoje dva aktivna vjetroparka, Krnovo, sa snagom 72 MW, i Možura, od 46 MW, dok su novi projekti poput vjetroparka Gvozd u procesu izgradnje.
Srbija, koja se oslanja na kombinaciju privatnih i državnih investicija, beleži rast sa projektom Čibuk 1, koji je najveći u regionu. Tokom 2025. godine Srbija je na mrežu priključila 199 MW novih kapaciteta, što predstavlja povećanje od 24% u odnosu na prethodnu godinu.
Iako se region suočava sa izazovima u razvoju vjetroenergetskih kapaciteta, jasno je da se stvara stabilna osnova za buduću energetsku transformaciju. U narednim godinama očekuje se dalji porast investicija i razvoj novih kapaciteta, s ciljem da se do 2030. godine dostigne više od 5,19 GW ukupnih kapaciteta iz vjetra.
Izvor: portal OIE Srbija.
