Субота, април 18, 2026

Biblioteka s Muzejskom Zbirkom: Čuvar Baštine Zlatibora

[

KAKO PIŠE Zlatiborske vesti, u Srbiji deluje više od 250 specijalnih biblioteka, ali je broj onih koje imaju muzejsku zbirku prilično mali. Među njima se izdvaja biblioteka „Ljubiša R. Đenić“ iz Čajetine, koja ima bogatu kulturno-istorijsku baštinu.

Related posts

Biblioteka je osnovana 1951. godine i poseduje značajnu Muzejsku zbirku. U stalnim postavkama, koje se nalaze u Čajetini i njenom ogranku na Zlatiboru, posetioci mogu videti autentične delove tradicionalnog pokućstva, nošnje iz 19. i početka 20. veka, kao i oružje korišćeno u Prvom i Drugom srpskom ustanku. Takođe, tu se može pronaći zbirka minerala iz Zlatibora.

Muzejski fond biblioteke sadrži više od 1200 predmeta, raspoređenih po različitim podzbirama kao što su istoricizam, etnologija, umetnost, numizmatika i prirodne nauke. Osim toga, tu je i arhivska građa koja obuhvata više od 2000 dokumenata iz 19. i 20. veka, uz bogatu fototeku. Kustos muzejske zbirke, Jelena Šukilović, ističe da među predmetima izdvaja Spomen-zbirku generala Krste Smiljanića, poznatog vojskovođe iz Prvog svetskog rata.

Glavni zadatak stručnjaka zaduženih za ovu zbirku je prikupljanje, čuvanje i proučavanje predmeta koji svedoče o bogatoj kulturnoj istoriji zlatiborskog kraja. Njihova svrha prevazilazi materijalnu kulturu; ovi predmeti pomažu u razumevanju društvenog poretka i istorijskih okolnosti života nekadašnjeg stanovništva.

Od osnivanja zbirke, građani su često donirali predmete koje su smatrali vrednima. Ljubiša R. Đenić, osnivač biblioteke, shvatio je važnost očuvanja kulturnog nasleđa i brinuo se da svaka donacija bude pažljivo evidentirana. Tokom prošle godine, zbirka je obogaćena sa devet poklonjenih i sedam otkupljenih predmeta, među kojima su se našla i izuzetno vredna umetnička dela.

U okviru muzeja može se posmatrati raznovrsna oprema i sredstva iz svakodnevnog života, kao što su preslice, sanduci, gusle, ali i oružje kao što su sablje i bodeži. Planira se digitalizacija muzejske zbirke, kojom bi se omogućio pristup široj javnosti i istraživačima, time dodatno promovirajući značaj ovog vrednog kulturnog blaga.

Следећи Пост

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *